Напомена:
Diplomirao je prava na torinskom Univerzitetu i veoma mlad počeo svoju teatarsku aktivnost 1932. komedijom Senka (u saradnji sa S. Gotom). Od 1937. do 1941. je bio urednik i pozorišni kritičar „Narodnih novina“, a zatim je prešao u Rim, gde je radio u rimskim dnevnim listovima „Štampa“ i „Vreme“. Jedan je od prvih radnika na italijanskoj televiziji, gde je aktivno radio na eksperimentalnim programima. Bio je predsednik dveju internacionalnih komisija koje upravljaju programima zapadnoevropske televizije. Posle prvih eksperimenata (Senka, Talasanja, Muž koji ište), u kojima se nije oslobodio Gotinog duha, i posle nekoliko pokušaja saradnje sa K. Bertuetijem, P. manifestuje sopstvenu prirodu čoveka prikrivenog humora u samostalnim delima. Napisao je petnaestak dramskih dela među kojima se ističu: Štule (Milano, 11. III 1935; ovaj komad je preveden na dvanaest jezika, a u SNP je, u prevodu Dubravka Dujšina, pod nazivom Junak premijerno izveden 14. II 1939); Rođak Filip (Milano, 4. I 1937); Školjka (Rim, 6. X 1937) i dr.